Ekocikl: Par na biciklu
Bezbednost u saobraćaju,  Bicikl,  Cirkularna ekonomija,  Održiva urbana mobilnost,  Promocija "biciklom na posao",  Zaštita životne sredine

Zašto bicikl?

Od ljudi koji svakodnevno voze bicikl i koji gaje ljubav prema ovom prevoznom sredstvu vrlo često ćete čuti da je to idealno prevozno sredstvo u gradu, da ima brojne prednosti – da podmlađuje, zbližava, smanjuje gužvu, ozdravljuje planetu itd. S obzirom da i mi spadamo u pomenutu grupu ljudi, možemo vam odmah potvrditi sve gore navedeno. Ali, kad smo već ovde, potrudićemo se da vam malo bliže pojasnimo koje su to sve prednosti bicikla kao prevoznog sredstva.

  1. Bicikl smanjuje saobraćajne gužve

Svi smo svedoci postojanja ogromnih saobraćajnih gužvi u vreme tzv. saobraćajnih špiceva. Duge kolone automobila, koji mile ulicama grada uz ogromno emitovanje štetnih gasova postali su naša svakodnevnica. Intezivno naseljavanje centralnih delova grada i obimna izgradnja stambenih zgrada dovele su do prave pomame za parking mestom. Parkiranje u gradovima postalo je avantura koja je vrlo često praćena velikim stresom i kašnjenjem.  Povećana upotreba automobila smanjuje protočnost i brzinu odvijanja javnog gradskog saobraćaja, a izgradnja nove saobraćajne infrastrukture troši dragoceni novac i smanjuje kvalitet života u gradu.

Trend korišćenja automobila kao statusnog simbola izuzetno je prisutan. Ovo vam zvuči poznato? Da, svakako da prepoznajete i naš lepi grad u ovoj, ne tako idiličnoj slici. Utešno je da u tome nismo sami. Saobraćajne gužve su, nažalost, globalna pojava. Postale su problem s kojim se lokalne samouprave, ali i države na svom nivou bore sa manje ili više uspeha.

Ovde ćemo se voditi primerima iz onih delova sveta koji u ovoj borbi nižu uspehe. Imate pravo jednom da pogađate: Koje je to ‘’svijetlo oružje’’ kojim se zemlje razvijene zapadne i severne Evrope uspešno bore protivu nemani poznate kao saobraćajna gužva?… Bravo, pogodili ste – u pitanju je njegovo veličanstvo BICIKL. Ta jednostavna naprava zadnjih nekoliko decenija učinila je mnoge evropske gradove (i ne samo njih) manje stresnim naseljima. Pitate se kako? Slika ispod na kojoj je prikazana zauzetost prostora u zavisnosti od vida prevoza možda pomogne u odgovoru:

Na slici se jasno vidi koliko prostora na ulici zauzimaju automobili, a koliko bicikli prevozeći isti broj ljudi. Razlika je više nego očigledna.

Savremena istraživanja su pokazala da su bicikli brži za putovanja na kratkim gradskim distancama ( u slučaju sobraćajnih gužvi bicikl je efikasniji i na rastojanjima od 5 km). S druge strane, brojke govore da se u Evropi oko 30% putovanja automobilom obavi na rastojanjima kraćim od 3 km, dok čak 50% na rastojanjima kraćim od 5 km! U kombinaciji sa organizovanim javnim prevozom bicikl se može efikasno koristiti i za duža putovanja. Zemlje koje su prepoznale ove prednosti, uvrstile su bicikl kao nezaobilazno svakodnevno prevozno sredstvo – u gradovima u Holandiji se danas preko 40% svih putovanja obavi biciklom.

Bicikl se pokazao kao najefikasnije prevozno sredstvo koje omogućava tzv. ’’putovanja od vrata do vrata’’ – lako ga je pokrenuti i zaustaviti, ne zahteva veliki prostor niti posebne uslove parkiranja.

Značajna prednost bicikla u uslovima saobraćajnih gužvi najbolje se uočava u predvidljivosti vremena putovanja – izuzetna mobilnost i mogućnost nesmetanog provlačenja kroz saobraćajne gužve čini bicikliste tačnim i osobama koje ne traće svoje vreme na zastoje.

  1. Bicikl je dobar za Vaše zdravlje

Čini se suvišnim pričati o zdravlju i biciklu. Ipak, odlučili smo da ništa nije suvišno ukoliko vam želimo približiti ovo korisno prevozno sredstvo. Dakle, biciklizam smanjuje opasnost od bolesti srca i krvnih sudova, dijabetesa, pa čak i raka. Takođe, ovakav vid fizičke aktivnosti snižava nivo holesterola, normalizuje se krvni pritisak i popravlja tonus mišića, što posredno povećava želju za fizičkom aktivnošću i smanjuje stres. Zahvaljujući svemu tome može se reći da biciklizam značajno popravlja kvalitet života.

Treba istaći da biciklizam zbog pokreta koji su ograničeni okretanjem pedala ne opterećuje zglobove, ligamente i tetive kao mnogi drugi sportovi. Opasnost od povreda je manja uz istovremeni veći napredak organizma kao odgovor na trening. Lekari čak propisuju vožnju bicikla kao terapiju kod određenih povreda. Vožnja bicikla ima pozitivne efekte na emotivno zdravlje – povećava osećaj zadovoljstva, samopouzdanja i otpornosti na stres.

Studije su pokazale da je prosečan biciklista (koji obavi tri vožnje po 6 kilometara sedmično)  zdrav kao deset godina mlađa osoba koja ne koristi bicikl.

Svakodnevna vožnja bicikla vodi ka bržem i boljem funkcionisanju moždanih ćelija. Biciklizam  takođe smanjuje osećaj umora i problem nesanice. Ispitivanja iz Danske pokazuju da ljudi koji svakodnevno koriste bicikl za odlazak na posao imaju nižu stopu smrtnosti za 28%. Istraživanja sa Univerziteta Harvard su pokazala da muškarci stariji od 50 godina koji voze bicikl najmanje 3 sata sedmično imaju 30% manji rizik od impotencije.

Višegodišnja studija finskih istraživača pokazala je da muškarci koji umereno vežbaju najmanje 30 minuta dnevno imaju upola manje šanse da obole od kancera nego oni koji to ne rade. Šta mislite, koji su oblik umerenog vežbanja naveli kao primer? Vožnju bicikla. Druge studije su pokazale da žene koje često voze bicikl smanjuju rizik od razvoja kancera dojke za 34%. Ovo su samo neki od zdravstvenih benefita bicikla koji su dokazani. Ima razloga da iz podruma izvučete svog dvotočkaša, zar ne?

  1. Bicikl ima brojne ekonomske prednosti

Živimo u društvu u kome vrlo često čujemo da sve ima svoju cenu. Savremeni čovek stvari oko sebe posmatra kroz analizu uloženo-dobijeno. Razvijena društva se u sve većoj meri okreću stvarima koja sa sobom nose smanjenu potrošnju. Mislite li da nas i ovaj mali uvod vodi ka biciklu? Da, upravo tako – ekonomske prednosti bicikla su nedvosmislene. Hajde onda da ih nabrojimo:

Mala cena bicikla – Cena automobila je daleko veća od cene bicikla i može se reći da je
besmisleno upoređivati cene ovih prevoznih sredstava. Ok, u ovoj kategoriji nisu savremeni sportski bicikli čije cene idu do nekoliko stotina pa i hiljada evra – ovde pričamo o biciklu kao svakodnevnom prevoznom sredstvu, dakle onom dostupnom najširem platežnom spektru stanovništva. Kada se na cenu automobila doda cena registracije, cena goriva, cena održavanja automobila, cena parkinga i sl., dolazi se do značajne sume koja je nerealna za upoređivanje sa cenom bicikla.

Jeftino i jednostavno održavanje – Pod održavanjem putničkog automobila se prvenstveno misli na tekuće popravke i servis vozila uz troškove stručnog lica – automehaničara. Kada se na troškove neophodne za održavanje doda cena goriva, registracije, pneumatika, tečnosti za vetrobran i sl. ona progresivno raste. Ako se na to doda još i činjenica da se cene održavanja putničkog automobila proporcionalno povećavaju sa godinama starosti automobila, cena dostiže velike brojeve. Održavanje bicikla je mnogo jednostavnije, bez posredovanja stručnog lica, i prvenstveno se svodi na čišćenje i podmazivanje zupčanika i lanaca, kao i na podmazivanje menjača, ručica za kočnice i sl. Dnevna i periodična nega bicikla je jednostavija i mnogo jeftinija u odnosu na putnički automobil.

Ekonomske prednosti izražene kroz zdravlje stanovništva – Poznato je da se troškovi lečenja i odsustvovanja s posla manifestuju kao troškovi društva.  To nam  jasno ukazuje da je zdravlje stanovništva i ekonomska kategorija.  Dobrobiti biciklizma manifestuju se kroz uštede u troškovima javnog zdravlja kao rezultat boljeg zdravstvenog stanja stanovništva.  Prema Svetskoj zdravstvenoj organizaciji  troškovi u zdravstvenim sistemima nastali kao posledica neaktivnosti su ogromni, kako za pojedince tako i za čitave narode. U svetu se danas troše milioni evra na lečenje gojaznosti. Očigledno je da bi sa porastom broja biciklista ovi problemi bili umanjeni. Dakle, više biciklista = zdravije stanovništvo = bogatije društvo.

’’cost-benefit’’ analiza – Kopenhagen

Iskustva takođe pokazuju da se u urbanim područjima bicikl, uz pešačenje, mnogo više koristi prilikom odlazaka u kupovinu. Činjenica je da su trgovinske radnje grupisane u gradskim centrima, koja su uglavnom teško pristupačna vozačima automobila (problem parkiranja, pešačke zone), olakšava pristup biciklistima i pešacima. Lokalne ekonomije su ovo prepoznale, pa su iz ovog razloga biciklisti visoko rangirana ciljna grupa trgovinskih radnji.

Bicikl ne troši gorivo i ne proizvodi štetne gasove – Činjenica da nema štetnih gasova prilikom vožnje bicikla, bila je i ostala jedna od glavnih vodilja zbog čega su razvijene zemlje odlučile da biciklu daju toliki značaj. Bicikl ne stvara buku, pa su delovi grada u kojima je ovo prevozno sredstvo zastupljeno mirniji i prijatniji za život. Zagađenje u gradovima najviše potiče od izduvnih gasova automobila. Ono je naročito izraženo prilikom stvaranja saobraćajnih zastoja i gužvi tokom saobraćajnih špiceva. Posledice zagađenja vide se kroz oboljevanje stanovništva, a o zdravlju i biciklu već smo pravili jednačinu, zar ne?

  1. Bicikl je zabavan i društven

Kada razmišljamo o biciklu, prve asocijacije su nam uglavnom srećno i bezbrižno detinjstvo, jurnjava sa drugarima po kraju, prvi odlasci na izlete i plažu. Vožnja bicikla nam je prva dala osećaj slobode, osećaj da sami, svojom snagom i naporom možemo otići dalje nego inače. Mislite li da bi se tih lepih osećanja trebalo tek tako odreći?

Ovo prevozno sredstvo nam omogućava direktan kontakt sa okruženjem i onaj poetski osećaj ‘’vetra u kosi’’. Daje nam sve ono čega se svesno ili nesvesno odričemo prikovani za fotelje i stolice, udubljeni u virtualne svetove računara, telefona ili televizije zaboravljajući na osnovnu činjenicu – da smo deo prirode. Biciklom postajemo aktivan i nasmejan deo svog okruženja. Izlazak iz ‘’limene benzinske kutije’’ daje nam šansu da bolje upoznamo svoje okruženje obraćajući više pažnje na detalje i ljude oko sebe.

U gradovima sa razvijenim biciklizmom, vožnja bicikla predstavlja izraz životnog stila, nezavisnosti i kreativnog pogleda na svet.

  1. Bicikl je bezbedno prevozno sredstvo

Verujem da je većina vas nakon pročitanog podnaslova pomislila: ‘’O čemu ovi pričaju?!’’. Namerno smo ovo ostavili za kraj, jer je predrasuda da je bicikl užasno nebezbedan jedna od velikih prepreka za ljude koji bicikl ne voze ili ga ne voze tako često.

U područjima sa malo biciklista, biciklizam se smatra opasnom radnjom. Kacige, fluoroscentni prsluci i druga ‘’upozoravajuća’’ oprema podrazumeva postojanje rizika. Ipak i  pored toliko strahova, opasnosti od biciklizma nisu bazirane na činjenicama. Sigurno je da su biciklisti i pešaci ranjiviji u slučaju udesa nego neko ko sedi u automobilu.  Prema podacima Svetske zdravstvene organizacije iz 2004. godine  više ljudi umre od posledica fizičke neaktivnosti nego u biciklističkim udesima. Posmatrajući konkretan primer iz Graca u Austriji vidi se da je 2003. godine 56 biciklista poginulo, dok je 6500 hiljada ljudi umrlo usled posledica fizičke neaktivnosti.

Biciklizam nije suštinski opasna aktivnost. Izvesne situacije mogu postati opasne ukoliko se biciklisti i drugi učesnici u saobraćaju međusobno ne poštuju, ako se krše pravila ili ako neko načini grešku. Na ove situacije, a kroz njih i na bezbednost, se može uticati izgradnjom odgovarajuće infrastrukture i ograničenjima brzine, ali i promocijama namenjenim odgovarajućim ciljnim grupama.

Neko bi podrazumevao da povećanje broja biciklista na ulicama nužno vodi i do porasta broja udesa ove grupe. Ipak, studije su pokazale upravo suprotno. Na primer, između 1997. i 2002. godine biciklistički saobraćaj u gradu Odense (Danska) se povećao za 20%. U istom periodu broj udesa u kojima su učestvovali biciklisti se smanjio za 20%.  Dakle, što je veći udeo biciklista u ukupnom saobraćaju  – niža je stopa udesa ove grupe.  Slični rezultati dobijeni su i u Velikoj Britaniji, Nemačkoj i Holandiji. Od 1980. do 2005. godine Holandija je zabeležila porast biciklista za oko 45 % i pri tom ostvarila smanjenje broja nastradalih biciklista za 58%.

Tako promocija biciklizma može biti posmatrana kao način poboljšanja bezbednosti u saobraćaju.

Razlozi za ovaj pad u broju nastradalih biciklista, ne leže samo u činjenici da biciklisti postaju bezbedniji sa sticanjem iskustva. Podjednako važno je i to što se ostali učesnici u saobraćaju navikavaju na bicikliste i postaju ih svesniji, kako se njihov broj uvećava u saobraćaju. Takođe, sve veći broj automobilista počinje da  vozi bicikl, pa tako postaju svesni saobraćaja iz ugla bicikliste. I na kraju – kako se povećava broj biciklista na ulicama, tako raste i politička volja da se poboljšaju uslovi za vožnju bicikla u gradu. Poboljšanja uslova, opet vode povećanju biciklista, što dalje vodi do veće bezbednosti.

Ovo bi u najkraćem bili neki od najbitnijih benefita bicikla kao svakodnevnog vida prevoza. Nadamo se da smo vas bar malo motivisali da ovo prevozno sredstvo uvrstite u svoj dnevni ritam.

Leave a Reply

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *